-Želimo da se pitanje vladavine prava sagleda u cjelosti, a da reforme ne ostanu samo na papiru, poručio je u intervjuu za „Dan“ francuski ambasador u Crnoj Gori Kristijan Timonije.

Kako ocjenjujete bilateralne odnose Crne Gore i Francuske i da li ste zadovoljni prisustvom francuskih investitora u našoj zemlji?

– Odnose između Francuske i Crne Gore karakteriše duboko poštovanje sa naše strane prema zemlji koja se ponosi svojom tradicijom i koja je više od svega privržena svojoj suverenosti. Mi smo je primili u Atlantski savez i podržavamo je na njenom evropskom putu. Nastavićemo u tom duhu i to je zadatak koji mi je povjerio predsjednik Republike. Crnu Goru vidimo kao predvodnika u procesu pridruživanja regiona Uniji, što je osnovni cilj naše politike. Predsjednik Makron je izrazio želju za ponovno aktiviranje Francuske na planu saradnje u svim oblastima kako bi se podržala stabilnost regiona i doprinijelo punopravnom članstvu zemalja zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Kao konkretan primjer navedenog, očekujemo uskoro posjetu crnogorskog ministra vanjskih poslova Parizu, kada će biti potpisan međuvladin sporazum sa Francuskom razvojnom agencijom. Za početak, rezultat ovog sporazuma biće podrška crnogorskim malim i srednjim preduzećima u iznosu od 50 miliona eura. Istovremeno, postoje i tradicionalne veze između intelektualaca i ličnosti iz svijeta kulture. Otkrio sam tako djela jednog francuskog đaka, vašeg velikog vajara Rista Stijovića, koja su izložena u njegovoj kući u Podgorici. Fondacija „Njegoš“ koju vodi moj prijatelj princ Nikola sada realizuje brojne ekonomske, intelektualne i ekološke projekte. Ona je simbol naših dugotrajnih i tijesnih veza, sa pogledom ka evropskoj budućnosti.

Naša tehnička pomoć reformskom procesu trebalo bi da bude osnažena, kao i jezička i obrazovna podrška turističkoj privredi. Predsjednik Vlade me je ohrabrio u pogledu namjere da realizujem projekat dvojezičnog odjeljenja u nekoj od srednjih škola i o tome ćemo, između ostalog, već ove nedjelje razgovarati sa ministarkom prosvjete. Aktivnosti Francuske razvojne agencije su usmjerene na održivi razvoj i odgovor na klimatske promjene, kao i na promovisanje jednakosti u društvu. Naši investitori iz privatnog sektora, iako i dalje malobrojni u Crnoj Gori, sve više i više se interesuju za region i Crnu Goru. Interesuju se za oblast remedijacije, kao u primjeru kompanije Valgo koja rukovodi radovima na prostoru brodogradilišta u Bijeloj, ali i za prečišćavanje voda ili izgradnju. Njihovu pažnju su privukla obećanja u pogledu transparentnijeg poslovnog ambijenta i otvorenije kompetitivnosti. Iz razgovora sa preduzetnicima, počev od onih iz Udruženja francusko-crnogorskih preduzetnika, zaključio sam da postoji velika potražnja za uspostavljanjem kontakata. Jedan od mojih prioriteta će stoga biti da odgovorim na nju.

Smatrate li da je Crna Gora na dobrom putu da postane članica EU do 2025. godine?

– Od početka pregovaračkog procesa 2012. godine, Crna Gora je otvorila sva poglavlja evropskog zakonodavstva i zatvorila tri. Našla se tako na čelu zemalja regiona, što je rezultat koji se cijeni. Period do 2025. godine, na koji je ukazala Evropska komisija 2018. godine, morao je da bude u znaku „jake političke volje, sprovođenja efektivnih i održivih reformi i definitivnog rješenja sporova sa susjedima“. Ostalo je još toga da se uradi. Demokratskom smjenom vlasti zemlja je postigla rezultat više. To je dokaz zrelosti i krucijalna etapa, kako za države članice, tako i za njihovo javno mnjenje. Sada treba ostvariti uspješnu kohabitaciju između predsjednika i nove parlamentarne većine. Svi sada treba da pokažu da je nacionalni interes iznad partijskog. Neke zemlje iz regiona su uspjele u tome, kao Hrvatska na primjer, i na taj način ubrzale pregovarački proces. U praksi, to znači da sve političke partije poštuju osnovne evropske vrijednosti i smjernice koje one sadrže. To takođe znači uzdržavanje od izjava ili inicijativa koje mogu da dovedu u pitanje krhku ravnotežu čitavog jednog krhkog regiona. Evropska budućnost Crne Gore, kao i njenih susjeda, zavisi od napretka svih u pogledu pomirenja i saradnje. Činjenica da Crna Gora stopostotno slijedi vanjsku politiku Evropske unije od krucijalnog je značaja za njen kredibilitet i mi to cijenimo kao njenu pravu vrijednost. Treba pozdraviti insistiranje Vlade na borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, i konkretne mjere kakva je ukidanje ekonomskog državljanstva. Očekujemo mnogo od ovakvog pristupa, koji mora biti etičan i praktičan. Uostalom, na inicijativu Francuske prošle godine je usvojena nova metodologija kojom se insistira na boljem vrednovanju svakog napretka i evidentiranju nazadovanja. Crnogorski državljani bi na taj način mogli bolje da procijene rezultate koje Vlada postiže i konstatuju eventualne korake unazad. Želimo da se pitanje vladavine prava sagleda u cjelosti, a da reforme ne ostanu samo na papiru. Ovakav pristup podrazumijeva preuređivanje aktuelnog pregovaračkog procesa što mi, sa našim partnerima u Briselu, upravo privodimo kraju, kako bi on bio efikasniji i transparentniji.

U cilju bržeg napredovanja, Francuska je crnogorskim vlastima stavila na raspolaganje svog eksperta koji svakodnevno radi na ovim pitanjima sa kolegama iz Kancelarije za evropske integracije i u tijesnoj vezi sa ambasadom. Imao sam priliku da konstatujem kvalitet te ekipe i njenu motivaciju. Vremena su teška, ali to je podstrek kako bi se sagledala suština i postigla efikasnost. Sa naše strane, već sada je neophodno pripremiti našu evropsku strukturu za bolje funkcionisanje. Zato smo se zalagali za konvenciju o budućnosti Evrope, o kojoj će se uskoro razgovarati u Beču. Aktivno se spremamo za naše predsjedavanje Unijom, u prvom tromjesečju 2022. godine.

Vaša ranija izjava da u Crnoj Gori sve drži 12 porodica još izaziva veliku pažnju. Je li bilo zvaničnih reakcija iz Crne Gore na tu izjavu?

– Ne bih komentarisao citat koji nije tačan.

M. VEŠOVIĆ

---

Građani smatraju da je transparentnost sistema slaba
Parlamentarna većina namjeravala je da usvoji set zakona o pravosuđu, ali nakon kritika Venecijanske komisije čini se da nacrti tih zakona moraju biti mijenjani. Kako to komentarišete?

– Ova epizoda dala je povod Venecijanskoj komisiji, odnosno Komisiji za demokratiju kroz pravo, da iznese svoje argumentovano mišljenje. Predsjednik Vlade je potvrdio da će se slijediti ovo mišljenje. Preostaje da se pronađu praktični načini za sprovođenje očekivanih reformi po redu, uz što širi mogući konsenzus, a da se pri tome ne dovodi u pitanje prethodno pozdravljeni postignuti napredak. Tako će se suditi o kvalitetu demokratske debate i kapacitetu jednih i drugih da prevaziđu personalna pitanja. Od kako sam ovdje imam utisak da većina građana smatra da je transparentnost aktuelnog sistema slaba i da je on previše zavisan od vladinih organa i njima bliskih. Treba pronaći rješenje kojim će se obezbijediti nezavisnost pravosuđa, a koje se ne svodi na „čišćenje“ zbog koga bi se optuživalo za revanšizam. U interesu svih nas je da pronađemo održivo i stabilno rješenje. Nezavisno pravosuđe je preduslov za uspjeh na evropskom putu. Francuska je istakla da želi da podrži reforme koje su u toku u okviru novih evropskih programa.